Tesla - Jedan život
2011-11-30

   Gospodin Aleksandar Milinkovic i ja, pokušacemo ovim kratkim slovom da iskažemo divljenje Nikoli Tesli, dečaku iz Smiljana koji je izrastao u jednog od najvećih umova koji su ikada živeli. A želeo je i uspeo da do kraja ostane dečak, u večitoj igri sa svojim prvim „naučnim“ pitanjem: „Da li je priroda velika mačka? Ako jeste, ko je vuče za rep?“

 
    Vreme odmiče i sećanja blede. Za 155 godina od rođenja i 68 od Tesline smrti, trebalo bi da je rešeto sećanja zadržalo samo najkrupnija zrna o njegovom životu i delu. Sa Teslom, medutim, nikada i ništa nije bilo tipično i isto. Sa sedamdeset hiljada sajtova, koliko je Google uspeo da izbroji, sa desetak hiljada naslova, koliko je uspeo da sabere Amazon, reklo bi se da možda ni jedan savremeni naučnik, uključujuci i Stivena Hokinga, ne zaokuplja toliko veliku pažnju i laika i naučnika. Nekada nije bilo Google-a, a, najpre, u ono doba kada je svoj svojoj slavi Tesla lično prisustvovao. I kao čovek i kao pronalazač, Tesla je zaslužio ogromno divljenje generacija budućnosti, ne samo zbog naučnog dela i otkrića koje je ostavio za sobom, već više od toga: za trasu koju je postavio ispred sebe, za mnoge naučnike našeg doba. Kada su ga jednom pitali da li mu po nekad smeta surevnjivost i nerazumevanje njegovih kolega naučnika, odgovorio je: „Ne, nikako. Oni rade za danas, a ja stvaram za sutra.“ Zbog toga nam se čini da je nužno što češce ponavljati i ono, bar ključno, što je Tesla već ostvario i omogućio svetu u kome danas živimo:
 
 
 
 
  • pronašao je motor za naizmeničnu struju i transformator (Pomislite samo na sve motorne uređaje koji rade u vašoj kući);
  • pronašao je trofazni elektricitet i doprineo da se naizmenična struja, kao osnova elektrosistema distribucije, koristi svuda u svetu;
  • njegov transformator visokog napona je omogućio razvoj sistema prenosa i prijema televizijske slike, odnosno slike na monitorima kompjutera;
  • bez njegovog pronalaska tzv. „logičke kapije“, kompjutera, zapravo, ne bi ni bilo;
  • pronašao je radio (Odlukom američkog Vrhovnog suda, 1943., odbijena je Markonijeva patentna prijava i patentno pravo je dodeljeno Tesli);
  • osnovu mnogih medicinskih uređa, uključujući PET skenere, postavio je, a mnoge i realizovao;
  • samo par godina posle leta braće Rajt, prijavio je prve revolucionarne patente iz oblasti vazduhoplovstva;
  • postavio je osnove robotike i teleautomatike;
  • ukupno je prijavio oko 1000 patenata.
 

   Ukratko: bez njegovih pronalazaka danas ne bi bilo ničega što zahteva električnu pogonsku energiju, a potom ni drugih sistema kao što su televizija i video, radio ili kompjuterska visoka tehnologija. Bez njegovih pronalazaka ne bi bilo modernog vazduhoplovstva i kosmonautike. Bez njegovih pronalazaka svet ne bi bio „globalno selo“, sa pogledom uperenim u beskrajna prostranstva vasione. U prilog tome, citiraću čuvenog naučnika i glavnog urednika časopisa „Electrical Experimenter“, Huga Gernsbeka, koji je januara 1919. napisao: „Pre nekoliko godina, u razgovoru koji se poveo, jedan poznati novinar me je upitao:

  • Ko je po mom mišljenju trenutno najveći svetski izumitelj?
Odgovorio sam:
  • Ako mislite ko je zaista izumeo, drugim rečima stvorio i otkrio – a ne samo poboljšao ono što su drugi pre njega izumeli, onda je bez svake sumnje Nikola Tesla najveći svetski izumitelj, ne samo današnjice, vec svih vremena. Tesla ima više originalnih izuma nego i jedan drugi čovek tokom istorije. Veći je od Arhimeda, Faradeja ili Edisona. Njegovim osnovnim i onim revolucionarnim otkrićima nema ravna u istoriji civilizacije. Sasvim je moguće da je njegov genije jedno od sedam čuda intelektualnog sveta.“

  Na kraju, smatram se obaveznim da vam saopštim i važnije datume iz života i rada Nikole Tesle.

  • 1856. (10. jula) Rodio se Nikola Tesla u Smiljanu (Lika, Jugoslavija).
  • 1862-1866. Pohađa Nižu realnu gimnaziju u Gospiću.
  • 1866-1870. Pohađa Višu realnu gimnaziju u Karlovcu.
  • 1875-1878. Studira na Višoj tehničkoj školi u Gracu.
  • 1879. Prekida studije i radi neko vreme u jednom tehničkom preduzecu u Mariboru.
  • 1880. Nastavlja studije u Pragu.
  • 1881-1882. Radi u Budimpešti u Telefonskom društvu.
  • 1882. Otkriva u Budimpešti obrtno magnetno polje i polifazne struje.
  • 1882. Dolazi u Pariz, gde se zapošljava u Edisonovoj evropskoj organizaciji, koja ga šalje u Strazburg gde radi oko dve godine.
  • 1884. Odlazi u Ameriku, i u Njujorku prve godine radi kod Edisona.
  • Usavršava lučne lampe i dinamo mašine.
  • 1887. Patentira asinhrone motore i prenos električne energije, kao i generatore i transformatore višefaznih struja.
  • 1890. Radi na generatorima visokih učestanosti, otkriva struje visokih učestanosti i njihovo fiziološko i svetlosno dejstvo.
  • 1891. Patentira transformator za visoke učestanosti.
  • 1892. Boravi u domovini, Gospiću, Zagrebu i Beogradu.
  • 1894. Eksperimentiše sa radio-prenosom.
  • 1895. Počeo je da radi prvi agregat na hidrocentrali na Nijagari po Teslinom sistemu
  • 1896. Završena je elektrana na Nijagari i proradio je prvi dalekovod do Bafala.
  • 1897. Prijavljuje patent bežičnog upravljača na daljinu
  • 1899-1900 Šalje radio-signale na daljinu u Kolorado Springsu
  • 1900-1905 Gradi veliku radio-stanicu sa visokim antenskim tornjem na Long Ajlendu kraj Njujorka.
  • 1909-1922 Pronalazi turbinu i razne druge izume u oblasti mašinstva u Njujorku.
  • 1943. (7. januara) Umire Nikola Tesla.

 

 

Velibor Vukašinović
Predsednik Udruženja vazduhoplovne industrije Srbije